Hiro’a n°221 : REO

Te ahimā’a

Nō roto mai te ta’ata ra ‘o Yannick Matora’i PANI fānauhia i ‘Uturoa –Ra’iātea i te 11 nō ‘ātopa matahiti 1962, e ta’ata tāi’a ‘e e ta’ata fa’a’apu teie nō Opoa.

« Ia mātou nei i Opoa, ‘ua pa’ari au i pīha’i iho i tō’u nei mama rū’au ‘o Teharetua vahine AMARU-RAAPOTO. Nāna e ha’api’i mai ia ‘u i te ravera’a i te himā’a. E parau mātou himā’a ‘ua ha’apoto-noa-hia ra i te parau. Ia ‘u e ite mai i te ha’apa’ora’a e parau iho ā mātou e himā’a.

‘Ia parau-ana’e-hia : ‘a fata mai i te himā’a, ‘a fa’aineine mai te himā’a » e fa’auehia mai haere ‘a rave te va’a haere e tomo mai i te vehie. Rave te va’a, haere i uta e tomo mai te vehie, te mā’a. ‘Ua rau huru te mā’a, terā mau ‘ōro’a rahi ha’aipoipora’a, na te fa’aro’o ānei. »

Te huru o te himāa e te raveraa e te faanahoraa

I roto i te ‘āpo’o himā’a e ‘āpapahia te :

  • Nī’au
  • Puru ha’ari
  • ‘Āpapa te vehie (māpē, pūrau pāina, tuvava, ‘aito, pītā)
  • ‘Ōfa’i ‘āpo’opo’o nō roto mai i te tahora pape
  • Tutui

Tīa’i ‘ia ahu te himā’a, pīha’i (fa’a’āfaro te mau ‘ōfa’i ‘e e tātara te mau vehie e ‘ura ra i roto i te himā’a, rauai (‘āpapa te tumu mei’a ha’aperehūhia nō te tāmarū i te auahi ‘eiaha te mā’a ‘ia pa’apa’a) ‘ia hō’ē ā fāito o te auahi, ‘āpapa te mau mā’a, i te hiti o te himā’a, ‘ūmara, fē’ī, mei’a, māniota.

I rōpū, taro, ‘uru, ufi

‘Āpapa te māmahu po’e (po’e mautini, mei’a, taro)

‘Āpapa te ‘ōini i’a ‘o’eo, pā’aihere, mehameha tai (mou), tatua huriva’a (ufu)

‘Āpapa te pua’a

Haere e tapu mai i te rau’a’ai nō te tāpo’i te himā’a e tāpo’i atu ai i te apehu (Ra’iātea), te  (rau’a’ai) aore ra e parau ato’a hia e ‘āpiu. 

E oti atu ai e tīa’i ia ‘ama te mā’a

E ‘ia ‘ama i te mā’a ‘ua hora nō te hūa’i i te himā’a.

Tātara te mā’a, ‘a tu’u ai i roto i te mau fa’ari’i mā’a

‘A tu’u ai i ni’a i te ‘aira’a mā’a, e fa’ata’a mai te mau māmahu po’e nō te naneara’a. Rave mai te ha’ari fa’arara, e māni’i atu i roto i te po’e e taime tāmā’ara’a ato’a ia.

(E tāra’i te rā’au (pūrau) nō te nane i te po’e, ‘aore rā e tāra’i i te (‘ofe) nō te mea, e mea vitiviti

Mea nane i roto i te ‘ūmete i te mātāmua, ‘e i teie nei mahana mea nane noa i roto i te fa’ari’i mā’a nō teie tau.

Teie te tahi tātarara’a nō te parau o te himā’a.

Vous aimerez aussi...