Pehe Maeva na te Haga Matakeinaga kia Kiho-Tumu (Fagu Maeva)

J. Frank Stimson, The cult of Kiho-Tumu, Bernice P. Bishop Museum, bulletin 111, Honolulu, Hawaii, published by the Museum 1933, p 44.

 » Kua hakavai a ano ra  »
 » te Tumu e,  »
 » Kua hakavai ano ra te Tumu  »
 » ki raro ake i Havaiki.  »

 » Ko te Fatu-mehameha,  »

 » Ko te Tumu o aua haga nui :  »
 » Ko te Tumu o te Po,  »
 » Ko te Tumu o te Ao,  »
 » Ko te Tumu o te Ragi.  »
 » Ka noho o matakeinaga ki te Ao  »
 » ka maeva ki te Tumu ra e,  »
 » A ! Ai !  »
 » No te Fakariki…  »

 » No te Fakariki taua Vai-nui e tatahe  »
 » ki raro i Havaiki.  »

 » Ko te Vai-puna-ariki na ;  »

 » Ko te vai tapu ia no te Atua-nui  »

 » Ka roaka o roto o taua vai nei :  »
 » Ko te Nuku o te Po,  »
 » Ko te Nuku o te Ao,  »
 » Ko te Ragi o ruga nei,  »
 » Kia higo ko aua matakeinaga o te Ao,  »

 » Ka maeva ko te tini fakakite e  »
 » Ko Kiho te Tumu ra e.  »

 » Ka noho ko te mano ki ruga i Tua-raki,  »
 » Ka maeva ki te Tumu ra e !  »

 » Ko vau, ko Fariu-a-Makitua, te fakakite atu nei au kia koutou e ko te fakahopega teie o teie
kupu vanaga mahauhau no te fakakite haga i to Kiho-Tumu tupu haga e a na haga haga nui i
fakatupu mai.  »
“Kua oti.”

Ta’o tämau ‘ä’au
hakavai = vai = exister, être, rester, demeurer, durer
tumu = racine, origine, cause, raison, fondation, source
fatu = seigneur, maître, employeur, propriétaire
mehameha = effrayant, terrifiant, terreur, frayeur, être effrayé, être terrifié
aua = täua = nous deux, toi et moi,
haga = ‘ohipa = choses
ragi = ra’i = ciel, firmament, chef suprême
fakariki = färi’i = recevoir, accepter
roaka = roa’a = être obtenu, être attrapé
higo = hi’o = regarder, voir

Vous aimerez aussi...